Islamski magazin

Dova za smirenje i strah | Dova za smirenje djece, živaca, srca

Dova za smirenje i protiv straha, olakšanje od brige i stresa

Što se tiče dova koje se uče radi olakšanja od brige i stresa, imaju sljedeće:

1. Ona koju je zabilježio Ahmed (3528) od Abdullaha ibn Mesuda, radijallahu anh, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nema osobe da pati od stresa ili tuge, a da kaže:

Allahumme inni ‘abduke ve ibn ‘abdike ve ibn emetike, nasijeti bi jedik, madin fijje hukmuke, adlun fijje kada’uke, eseluke bi kulli ismin huve leke semejte bihi nefseke ev enzeltehu fi kitabike ev ‘allemtehu ehaden min halkike ev iste’serte bihi fi ‘ilmi-l-gajbi ‘indeke en tedžale el-Kur’ane rabi’a kalbi ve nure sadri ve džela’e huzni ve zehebe hemmi

(Allahu moj, ja sam Tvoj rob, sin Tvog roba, sin Tvoje robinje, moje tjeme je u Tvojoj ruci, Tvoja naredba na meni je uvijek ispunjena i Tvoja odredba nad mnom je pravedna. Molim te svakim Tvojim imenom koje imaš, kojim si nazvao Sebe, ili si ga objavio u Knjizi, ili njemu podučio neko od Svojih stvorenja, ili si ga zadržao kod sebe kao znanje o gajbu, da učiniš Kur’an proljećem moga srca i svjetlo mojih prsa, i ono čime će moja tuga nestati i olakšanje za moj stres).’

Osim da će mu Allah otkloniti njegovu tugu i stres, i njih zamijeniti srećom.” Rečeno je: “O Allahov Poslaniče, zar da ih ne naučimo (riječi)?” Rekao je: “Da doista; svatko ko ih čuje treba da ih nauči.”

Šejh Albani ju je ocijenio vjerodostonom u Es-Silsiletu-s-Sahiha, 199.
________________

2. Ona koju su zabilježili Ebu Davud (5090) i Ahmed (27898) od Ebu Bekreta, radijallahu anh, da je Allahov Poslanik, sallallahu aljejhi ve sellem, rekao:

Dova osobe koja je u nevolji je:

Allahumme rahmeteke erdžu fe la takilni ila nefsi tarfete ‘ajn ve aslih li she’ne kullehu la ilahe illa ente (Allahu moj, Tvojoj milosti se nadam, pa me nemoj prepustiti samom sebi ni koliko je treptaj oka; popravi sve moje stvari (stanje). Nema boga osim Tebe.)’”

Šejh Albani ju je ocijenio kao dobru u Sahih Ebi Davud.
_____________________

3. Onu koju je zabilježio Muslim (2730) od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, običavao da kaže, kada je osjećao tegobu:

La ilahe illellahu-l-Azimu-l-Hakim, la ilahe illellah rabbu-l-Arši-l-azim, la ilahe ilellahu rabbu-s-semavati ve rabbu-l-erd ve rabbu-l-Arši-l-kerim (Nema boga sem Allaha, Silnog, Mudrog; nema boga sem Allaha, Gospodara Arša velikog; nema boga sem Allaha, Gospodara nebesa i Gospodara zemlje i Gospodara Arša plemenitog).”

Kaže Nevevi, rahimehullahu te’ala, u Šerh Muslim: “Ovo je veliki hadis na koji treba obratiti pažnju i puno ovo učiti u vrijeme tegobe i nedaće. Taberi kaže: ‘Prve generacije su učile ovu dovu i nazvali su je ‘dua el-kerb’ (dova u nedaći). Ako se kaže da je ovo zik (spominjanje Allaha) i da u njoj nema dove (molbe), to se može odgovoriti sa dvije poznate tačke:

(i) da dova moće početi sa ovim zikrom, onda osoba može doviti šta hoće;

(ii) Odgovor Sufjana ibn Ujejne koji je rekao: ‘Zar ne znaš za riječi Uzvišenog Allaha (u hadisi kudsijj): ‘Ko od traženja od Mene bude zauzet spominjanjem Mene, daću mu najbolje od onog što dajem onima koji traže.’ Rekao je pjesnik: ‘Ako te čovjek pohvali, onda je to dovoljno i nema potrebe da kaže da mu treba pomoć (jer to što te hvali ukazuje da treba pomoć).”’”

Molimo da pogledate i knižicu “Dealing with worries” (Ophođenje prema brigama) na našoj stranici. A Allah najbolje zna.

Odgovorio: Šejh Muhammed ibn Salih el-Munedždžid
Izvor: http://islamqa.info/en/149276
http://islam-pitanja-i-odgovori.blogspot.COM

Dova za smirenje i protiv tuge, stresa

Oni su sredstvo putem kojeg se rastjeruje strah, zadobiva božiji oprost, traži Njegova pomoć, zaštita i vodstvo.

To su riječi Božijeg poslanika Muhammeda, s.a.v.s., i onaj ko iskreno uči ove dove kada je u velikoj potrebi, Allah uvijek uslišava dove onog ko Mu se iskreno obrati. Neka nam ove dove svima budu od korisni, jer vjerniku je uvijek potrebna Allahova zaštita, uputa i milost.

A oni koji se obraćaju Allahu i koji iskreno od Njega pomoć traže,  trebali bi znati da se Allah zaista okreće svom robu: “Kada Allah nekome želi dobro, stavi ga na iskušenje.”

Opći savjet od poslanika Muhammeda, s.a.v.s., kada se čovjek nalazi u nevolji ili osjeća tjeskobu:

“Onome ko stalno čini istigfar (moli za oprost), Allah će mu dati izlaz iz svake teškoće i olakšati mu sve tjeskobe, i opskrbit će ga odakle se nije ni nadao.”

Kada je u nevolji, poteškoći ili tuzi:

Ibn ‘Abbas prenosi da bi Poslanik, s.a.v.s., u vrijeme poteškoća i tuge učio:

„La ilahe illellah , el halimul azim , la ilahe illellah rabbul aršil azim , la ilahe illellah rabbu ssemavati ve rabbul erdi ve rabbul aršil kerim.“

„Nema boga osim Allaha Veličanstvenog , Blagog . Nema boga osim Allaha , Gospodara arša Veličanstvenog . Nema boga osim Allaha , Gospodara nebesa i Zemlje , i onoga sto je između njih , Gospodara arša  Plemenitog!“ (Buharija i Muslim)

Enes, r.a., je rekao da bi Poslanik, s.a.v.s., kada bi se suočavao s ozbiljnim poteškoćama, uvijek dovio:

“Ja Hajju, ja Kajjumu, bi-rahmetike esteghisu”

„O Ti Živi, Postojani, molim Te za obilatu milost Tvoju – popravi stanje moje svako i ne prepusti me sebi samom ni jednog trena!“ (Tirmizi)

Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., kad god je bio suočen s ozbiljnim poteškoćama, podigao glavu prema nebu i molio:

„Subhan-Allahi El-‘Azim (slavljen neka je Allah, Moćni).“

A kad bi dovio hitno i snažno, rekao bi:

„Ja Hajju, Ja Kajjum (O živi, o ​​vječni).“ (Tirmizi)

Ebu Bekr, r.a., prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:

“Molbe za teška iskušenja su: Allahumme rahmetike erdžu, fela tekilni ila nefsi tarfete ‘ajnin, ve eslih li ša’ni kullehu, la ilaha illa enta.”

„Gospodaru moj, molim Te za Tvoju milost, i nemoj me ostaviti samom sebi ni koliko treptaj oka, učini mi dobrim sve moje stvari, nema drugog boga osim Tebe.“ (Ebu Dav’ud)

Esma, kći Amaisa, prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., upitao:

„Hoćete li da vam ukažem na riječi koje trebate izgovarati u nevoljama i bolovima? To su slijedeće riječi: “Allahu, Allahu Rabbi, la ušriku bihi šej’a“

„Allah, Allah je Gospodar moj, Kome ja ne pretpostavljam ništa.“

Drugi prenosilac kaže da se ove riječi trebaju izgovarati sedam puta. (Ebu Dav’ud)

Sa’d ibn Vekas prenosi da je Poslanik s.a.v.s., rekao:

“Dova kojom je molio Junus, a.s., kada Ga je dozivao iz trostruke tmine:

„La ilahe illa ente subhaneke, inni kuntu minez-zalimin.“

„Nema Boga, osim Tebe, hvaljen neka si, a ja sam se zaista ogriješio prema sebi!“ Ako bilo koji musliman šta zatraži ovim riječima, njegova će dova biti uslišana. ”

U drugom rivajetu se kaže:

„Znam riječi zbog koji će Allah ukloni nečiju tjeskobu. To su riječi moga brata Junusa, a.s.“ (Tirmizi)

Ibn Mes’ud prenosi da je Poslanik s.a.v.s., rekao:

„Neće nikada rob kada ga zadesi briga i tuga izgovoriti slijedeće riječi, a da njegova dova neće biti uslišana: ‘Allahumme inni ‘abduke vebnu abdike vebnu emetike, nāsijeti bijedike, mādin fijje hukmuke, ‘adlun fijje kadāuke, es’eluke bikulli ismin huve leke, semmejete bihi nefseke ev enzeltehu fi kitābike ev allemtehu ehaden min halkike evi-ste’serte bihi fi ‘ilmi-l-gajbi ‘indeke en tedž’ale-l-Kur’ane-l ‘azime rebi’a kalbi, ve nūre sadri, ve dželāe huzni, ve zehabe hemmi.’ “

„Allahu, ja sam, doista, rob Tvoj, sin roba Tvoga, sin robinje Tvoje. Moj položaj je u Tvojoj ruci, ja sam podložan i nadamnom se sprovode propisi Tvoji, pravičnost po mene je odluka Tvoja, zato, prizivam Te svim Tvojim imenima kojima si Sebe nazvao ili ih u Svojoj Knjizi objavio ili ih nekom od Tvojih bića saopćio, ili ih, pak, zadržao kod Sebe kao znanje nedokučivog, prizivam Te da mi Kur’an veličanstveni učiniš proljećem srca mog, svjetlom grudi mojih, razbistrenjem tuge moje i odhodom brige moje.)  Pa su rekli: ‘Allahov Poslaniče, da li trebamo da svi naučimo ove riječi?’ ‘Da, treba svako ko ih čuje da ih nauči.’- odgovori Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem.“

Dova tim riječima bit će uslišana. Allah odgnati od njega brigu njegovu i zamjeniti tugu sa radošću:. (Ahmed i Ibn Hiban)

Enes prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao:

„O Allahu, nema mira osim kad Ga ti podariš, a Ti jedini možeš olakšati poteškoće.“ (Fikhu-s-Sunneh, svezak 4, 131)

Poslanik, s.a.v.s., Muhammed, s.a.v.s., u vremenima iskušenja bi govorio:

„Nitko nema pravo da bude obožavan, mimo Allaha, Veličanstvenog, Uzdržavatelja jedinog. Niko nema pravo biti obožavan, mimo Allaha, Gospodara arša Velikog. Niko nema pravo biti obožavan, mimo Allaha, Gospodara Nebesa i Gospodara arša časnog.“ (Buharija, volumen 9, 526)

Prisjetimo se da bolest poništava loša djela i uklanja grijehe.

Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: „Kome Allah želi dobro, stavi ga na kušnje.“

On je rekao: „Za svaku nesreću, bolest, tjeskobu, tugu ili povredu koja pogodi muslimana, pa čak i za ubod trna – Allah ukloni mu ukloni neki grijeh.“

Ibn Mes’ud je rekao: „Posjetio sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kada je imao groznicu. rekao sam: ‘O Allahov Poslaniče, s.a.v.s.! Imaš visoku temperaturu!’ On je rekao: ‘Moja groznica je kao vaše dvije.’ Upitao sam: ‘Je li to zbog toga što imaš dvostruku nagradu?’ On je odgovorio: ‘Da, tako je. Nijedan musliman neće biti pogođen s nekom ozlijedom, pa čak i ako je to samo ubod trna, a da mu Allah neće oprostiti grijehe, a njegovi grijesi spadaju sa njega kao što lišće opada s drveta.’ “

Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: „Primjer vjernika je poput svježe biljke; iz kojeg god pravca vjetar puše biljka se njiše. Ali kad vjetar stane, ona se ponovno uspravi. (Slično tome, vjernik biva iskušavan nevoljama kako bi njegova vjera i srce ojačali, te ostaje strpljiv i čvrst.) A loš čovjek je poput borovine koja ostaje tvrda i kruta sve dok je Allah ne slomi kad god hoće.“ (Fikhus-Sunneh, volumen 4, 1)

Izvor: aboutislam.net

Dova protiv tegobe, bola, depresije, anksioznosti

Abdullah ibn Mesud prenosi da je Poslanik, alejhisselam, rekao:

“Koja osoba pati od tegobe i bola, kada prouči:

`Allahumme inni `abduKe ve ibn `abdiKe ve ibn emetiKe, nasijeti bi jediKe, madin fijje hukmuKe, `adlun fijje kada’uKe, es’eluKe bi kulli Ismin huve leKe semmejte bihi NefseKe ev enzeltehu fi KitabiKe ev `allemtehu ehadan min halkiKe ev iste’serte bihi fi `ilmil gajbi `indeK en tedž’alil Kur’ane rebi’e kalbi ve nure sadri ve džela’e huzni ve zehabe hemmi!

(Allahu moj, ja sam Tvoj rob, sin roba Tvoga i sin ropkinje Tvoje, moja kika u Tvojim je Rukama, Tvoja zapovijed vezana za mene već je izvršena a Tvoja odredba o meni pravedna je. Molim Te svakim Imenom Tvojim koji Ti pripadam, kojim si sâm Sebe imenovao, ili koji si objavio u Knjizi Svojoj, ili kojem si poučio nekoga od Tvojih stvorenja, ili kojega si sačuvao u znanju o skrivenome koje se nalazi kod Tebe, da učiniš Kur’an gospodarom moga srca, svjetlošću mojih grudî, izlazom moje tuge i izbavljenjem od moje tjeskobe!)

– Allah će joj odagnati tugu i bol a podariti stalnu radost.”

(Hadis, govor Muhammeda, alejhisselam, bilježi Ahmed, u svome Musnedu, 1/391., a Albani tvrdi da je ovaj hadis sahih – vjerodostojan)

Izvor: znaci.ba

Preporučeno čitanje:

Dova za smirenje i otklanjanje brige

Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaže: “Onaj ko sedam puta kaže ove riječi, kada osvane i zamrkne, biće mu dovoljno da riješi dunjalučke i ahiretske brige:

حَسْبِـيَ اللّهُ لا إلهَ إلاّ هُوَ عَلَـيهِ تَوَكَّـلتُ وَهُوَ رَبُّ العَرْشِ العَظـيم

“Hasbijellahu la ilahe illa huve alejhi tevekkeltu ve huve rabbul-aršil-azim”

Prijevod dove: Dovoljan mi je Allah – nema drugog boga mimo Njega, na Njega se oslanjam, On je Gospodar Arša Veličanstvenog!

Hadis bilježi imam Tirmizi. Vjerodostojnim ga je ocijenio šejh Albani.

Kada učiš ove riječi: „Dovoljan mi je Allah…“, razmisli malo o njima.

Budi svjestan da je Allah tvoj pomagač, nema drugog boga mimo Njega, na Njega se oslanjaš, On je Gospodar Arša Veličanstvenog. Zikr se ne smije svesti samo na mehaničko izgovaranje jezikom, već trebamo i srce osjetiti veličinu i moć Allaha, dž.š., našeg Zaštitnika i Stvoritelja.

Važno je spomenuti da je ovaj zikr: „Dovoljan nam je Allah…“ sastavni dio večernjeg i jutarnjeg zikra, kojeg je Muhammed, a.s., redovno praktikovao. Večernji i jutarnji zikr je sastavljen od dova, zikrova i učenja sura iz Kur’ana koje nas štite od šejtanskog i ljudskog zla, lijek su za psihičke i tjelesne bolesti, povećavaju nafaku, otklanjaju belaje, brišu nam grijehe i približavaju našem Gospodaru, pa je zato lijepo kad bismo ih svakodnevno praktikovali. Možemo ih pronaći u zbirci dova „Hisnu-l-Muslimi“ (Zaštita svakog muslimana), ali i na internetu.

Izvor: preporod.com

Oglasi

Oglasi